Slatka i masna hrana je, prema mnogima, opojna i kao takva tjera ljude u prejedanje. To ju čini glavnim krivcem viška kilograma. Znači li to da postoji ovisnost o hrani? Daodređena hrana djeluje kao i alkohol, cigarete i droga? Ili smo se izgubili u značenju pojmova „ovisnost“, „žudnja“ i „poremećaj prehrane“?
Kada spominjemo ovisnost o hrani zapravo govorimo o neodoljivoj potrebi za nekontroliranim korištenjem određenih supstanci i pojavom simptoma tjeskobe i nervoze kada su ista nedostupna. Zbog toga bi u kontekstu hrane, osjećaj žudnje bio prikladniji opis iskustva različitog od uobičajene gladi. Novijim se istraživanjima pokazalo da gotovo svaka žena i više od polovine muškaraca svakodnevno osjeća tjelesnu žudnju koju opisuju kao potrebu za neprestajanjem jedenja određene hrane kojoj „ne mogu odoljeti“.
Hrana u svima budi emocije
„Hrana za dušu“ konzumira se svakodnevno. Hoće li ona biti slatka, slana, hrskava ili kremasta ovisi o trenutnim osjećajima i raspoloženju. S druge strane, osobama kojima je svejedno što jedu, određena hrana također pobudi osjećaj sreće i zadovoljstva ili nelagode i uznemirenosti. Znači fiziološke interakcije hrane i tijela podrazumijevaju više sfera, među njima i neuro-emotivnu. Nju mogu izazvati i drugi vanjski ili unutarnji podražaji, poput dodira, glazbe, sjećanja, tjelesne aktivnosti, vođenja ljubavi i slično.
Istu pojavu istraživanja su usko povezala s neuro-signalima te razinama hormona poput dopamina, serotonina i adrenalina, koji se javljaju u trenucima opasnosti i nagona za preživljavanjem. Slika moždane aktivnosti se u trenutku žudnje za hranom preklapa s onom koja se javlja u ovisnika o drogama. Zbog toga se ovisnost i žudnja često brkaju. No, valja naglasiti da je hranjenje kompleksno ponašanje koje uključuje mnoge različite hormone i tjelesne sustave. Također, podrazumijeva kulturološki i socijalni aspekt zbog čega se u trenucima stresa, slavlja ili tuge često javlja fenomen hiperfagije, odnosno pojačana potreba za žvakanjem i gutanjem. U ovom trenutku osobe često posežu za hranom. Stanje sitosti i punoće koje se tada javlja djeluje kao određeni vid sedativa. Stvara osjećaj smirenosti i zadovoljstva.
U mnogih ljudi žudnja se često pretvara u stres i frustraciju pri čemu nastaje začarani krug koji uzrokuje neravnotežu inače fino podešenog mehanizma kontrole apetita. To dovodi do povećanog unosa uglavnom visokokalorične hrane i time porasta tjelesne mase. Debljanje, odnosno povećanje udjela masnog tkiva, dovodi do većeg oksidativng stresa i stanja sličnom upali. To je povezano s još jačom žudnjom te time kompulzivnim unosom hrane.
Nedostatak vitamina i minerala je također stres
Stresne situacije za organizam mogu biti i drugačije prirode. Naime, vitamini i minerali imaju značajnu ulogu u održanju živčanog sustava. Zbog toga neuro-emotivna neravnoteža koja podrazumijeva neuobičajeno funkcioniranje živčanog sustava i promjene u ponašanju, vrlo često može biti posljedica nedostatka ili neuravnoteženosti vitamina i minerala u tijelu. Na temelju toga se također vidi koliko su prehrana i prehrambeno ponašanje povezani s osjećajima i psihološkim stanjima. Poznato je da nedostatak bjelančevina, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina te vitamina B skupine, vitamina E i minerala poput cinka, selena i kroma dovode do povišenog oksidativog stresa. To se stavlja u vezu s pojavom nervoze, apatije, letargije, tjeskobe, depresije te nizom drugih psiholoških stanja.
U ovakvim trenucima ljudski organizam daje signale. Javlja se potreba za točno određenim namirnicama u koje se najčešće ubaraju čokolada i sladoled, kokice i čips. Potrebe i želje mogu sezati od osvježavajuće voćne salate i tople bakine juhe sve do fast food zlatnih krumpirića i pizze s puno sira. Stoga je jasno da će nepoželjnim emotivnim stanjima i jačanju prehrambenih žudnji pogodovati kako neumjerena, tako i restriktivna prehrana. Obje dovode do neravnoteže i mnogih nutritivnih deficita. Zato svaku namirnicu treba promatrati u kontekstu sveukupne prehrane: uravnoteženosti, raznolikosti i umjerenosti. Također i svakom emotivnom stanju valja pronaći fundamentalni uzrok.
Autorice: Tena Niseteo i Karmen Matković, dipl.ing.preh.teh. nutricionistice
Foto: Forum.dnevniavaz
Leave a Reply