Nisu svi šefovi nerazumni, preambiciozni strojevi koji nemaju razumijevanja za zaposlenike, kao što ni sve šefice nisu vragovi koji nose Pradu.
Zaboravimo predrasude, negativne misli o tome kako se riješiti nadređenih i kako ćemo se svima slatko nasmijati na odlasku, kad dobijemo na lotu. Usmjerimo energiju na nešto korisnije – pokušajmo upoznati svoje šefove da bismo sami sebi olakšali posao. Odgovarajući na pitanja o svom šefu, odgovorit ćemo i na pitanja o sebi. Prije bilo kakve analize, treba krenuti od postavke da šef nije na suprotnoj strani, iako se ponekad tako čini.
Upravljanje nije manipulacija
Kad se kaže „upravljati šefom“, to može zvučati grubo. No nije riječ o manipulaciji niti o ulizivanju, nego o upravljanju koje nam omogućuje normalno funkcioniranje, poput vođenja kućnih financija, upravljanja obiteljskim životom ili vremenom. Upravljati šefovima ne znači ništa drugo nego raditi zajedno s njima kako bi tvrtka, a onda i svi koji u njoj rade, poslovali bolje. Da bi se odnosom sa šefom moglo upravljati, najprije ga treba izgraditi. Ulizivanje, popuštanje, besmislene pohvale i prebacivanje moguće krivnje na kolege nije pravi način za to.
Nije riječ o novodobnoj izmišljotini – još 1980. godine profesori John Kotter i John Gabarro s Harvardske poslovne škole pisali su o upravljanju šefovima i predlagali što napraviti da bi ih se bolje razumjelo, a da od toga svi u lancu imaju korist: zaposlenici, niži menadžment, viši menadžment, uprava, dioničari… riječju, tvrtka. Od tada se nije mnogo toga promijenilo.
Sve šefove mane i vrline
Iako se upravljanje onima iznad nas mnogima čini kao spajanje nespojivog i zabranjenom zonom, stručnjaci nude jednostavan i logičan odgovor na pitanje zašto upravljati šefom.
Naš posao ovisi o našim šefovima: od njih dobivamo informacije, dopuštenja, savjete, uostalom i sredstva. Ako u tom odnosu nema međusobnog razumijevanja i uvažavanja (ne samo osobnog nego i uvažavanja činjenica), neće biti ni učinkovitosti. To si danas malo tko može dopustiti ako želi zadržati radno mjesto.
Zato je, da bismo bolje, brže i lakše obavili posao koji se od nas traži, važno svladati vještine upravljanja šefom. U tome će nam pomoći dubinska analiza, da baš ne upotrijebimo riječ seciranje, kako bismo bolje razumjeli i šefa i njegove poslovne poteze. Prije tog pothvata, suočimo se s još četiri činjenice. Možda ih ne želimo čuti, ali ne možemo ih ni prečuti.
Četiri činjenice koje će nam olakšati život
Uvjereni smo da o nečemu znamo više od šefa? To nije nužno loše! Prvo, zato nas i ima da u neku tematiku uđemo dublje od njega i, drugo, znanje i informacije podijelit ćemo s njim, bez previše ulaženja u pojedinosti. Tako se gradi povjerenje i izbjegavaju nesporazumi.
Ne obećavajmo ono što objektivno ne možemo, ne stignemo ili ne znamo napraviti. To ne znači pobuniti se čim čujemo za novi zadatak, ali ako ga ne možemo obaviti u zadanom roku, obavijestimo nadređenu osobu o tome. Ako nas ipak zatrpavaju poslom, pitajmo ih što je prioritet. Sve ne može biti prioritet i ne može se kvalitetno napraviti.
Recimo šefu ako smo zapeli i sami ne možemo dalje. To je mnogo bolje nego se skrivati iza računala, jer rok će kad-tad doći, a onda više neće biti vremena da tražimo pomoć.
„Imamo problem“ zadnje je što šef želi čuti, ali događa se. Kad to već kažemo, ponudimo rješenje „evo što bismo mogli“ koje smo sami domislili. Izložimo ga šefu – zajedno možemo smislite još bolje.
Naravno, svi savjeti nikad ne vrijede za svakoga, ali dio njih može pomoći razumijevanju situacije. Pod uvjetom da nemamo nadređenog izvan svih kategorija, iako se i takvim odnosima može upravljati. Stav „ja to mogu“ zdraviji je od „neće mene nitko maltretirati“. Postane li to nakon nekog vremena preteško i počne utjecati na naše zdravlje, odnose s obitelji i prijateljima, razmislimo o promjeni posla. Zapravo šefa. Bolje je postati dio statistike u rubrici „napustili tvrtku zbog lošeg odnosa s nadređenima“ nego dopustiti da nam posao naruši zdravlje.
Leave a Reply