Bolesti srca i krvnih žila na prvom su mjestu po učestalosti obolijevanja i smrtnosti u gotovo svim zemljama svijeta, stoga su inicijative za prevenciju poput one MOJE SRCE – MOJ ŽIVOT nužne. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one uzrokuju 30% sveukupne smrtnosti. Europski pokazatelji su još više zabrinjavajući sa 48% ukupne smrtnosti. U većini zemalja sjeverne, zapadne i južne Europe smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjuje se. Zemlje istočne Europe još uvijek bilježe rast ili stagnaciju.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrti s udjelom od 48,7% u ukupnom mortalitetu 2011. Usporedno s drugim europskim zemljama, zemlje Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti. Zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske, sa stalnim trendom smanjenja. Uzroci takvim razlikama nalaze se u pušenju i lošim prehrambenim navikama.
Među najčešće kardiovaskularne bolesti ubrajaju se: infarkt miokarda ili srčani udar, zastojne bolesti srca, kronične bolesti srca, moždani udar, promjene na krvnim žilama nogu, ateroskleroza, povišeni krvni tlak ili hipertenzija, te promjene na bubrezima zbog bolesti krvnih žila.
Prevencija je ključna
Na obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti utječu čimbenici na koje ne možemo utjecati kao što su spol, dob i obiteljsko nasljeđe. Međutim, postoje i oni čimbenici na koje možemo i trebamo utjecati kao što su pušenje, pretilost, povišen kolesterol, dijabetes i hipertenzija (povišeni krvni tlak), smanjenje stresa i emotivne napetosti. Uz odgovarajuće preventivne mjere i liječenje možemo odgoditi nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Preventivne mjere smanjuju obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti za 50%, poboljšavaju kvalitetu života i umanjuju potrebu za liječničkim zahvatima. Usvajanje zdravijeg načina života pri tome ima značajnu ulogu: umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, tjelesna aktivnost te odgovarajuća prehrana bez suvišnih masnoća, s dosta vlakana, smanjeni unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata (šećer i slatkiši), te značajno ograničenje unosa soli.
Akutni koronarni sindrom (AKS) nužna je reakcija unutar prvih 60 minuta
Akutni koronarni sindrom je termin koji se koristi za stanja koja dovode do naglog smanjenja protoka krvi do srca. Najjednostavnije se može opisati kao bol u prsima koju je moguće osjetiti tijekom srčanog napada, odmaranja ili fizičke aktivnosti. Mnogi simptomi akutnog koronarnog simptoma isti su kao i kod srčanog udara –bol u prsima, bol na lijevoj nadlaktici, mučnina i povraćanje, manjak zraka te iznenadno, jako znojenje. Ukoliko se akutni koronarni sindrom ne tretira brzo, dolazi do srčanog udara. Stoga je pri pojavi simptoma ključna brza reakcija i obraćanje liječniku unutar prvih 60 minuta.
MOJE SRCE – MOJ ŽIVOT zdravstvena inicijativa za prevenciju kardiovaskularnih bolesti
Nedavno je pokrenuta zdravstvena inicijativa za prevenciju kardiovaskularnih bolesti MOJE SRCE – MOJ ŽIVOT koja obuhvaća niz aktivnosti u cilju informiranja javnosti o važnosti i načinima prevencije kako bi što manje ljudi obolijevalo od tih bolesti. U tu svrhu osmišljena je medijska kampanja putem koje će se nastojati uputiti, odnosno podsjetiti javnost na koji način voditi brigu o svom zdravlje te kako se ponašati da bi prevencija bila što uspješnija.
Uz to, objavljen je i Priručnik za bolesnike s bolestima srca i krvnih žila Vaše srce, autora doc.dr.sc. Viktora Peršića. Priručnikom se želi na slikovit i jednostavan način ukazati na učinkovite postupke u prevenciji i liječenju bolesti srca. Priručnik prate i plakati s ilustriranim preporukama u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Nalazit će se u svim ordinacijama obiteljske medicine te u svim bolnicama s pripadajućim kardiološkim klinikama i ambulantama širom Hrvatske.
Leave a Reply