Reklamna industrija svakodnevno izbacuje nove nazive i opise proizvoda za lice koji će nam vratiti mladost i izbrisati tragove godina. U stvarnosti, opisi ostaju u sferi obećanja. Kako to izmijeniti?
Svi mi koji tražimo čarobno sredstvo za pomlađivanje znamo da jedna krema ne može djelovati isto na milijune ljudi. Nas milijun uspjet će ući u istu majicu, ali teško će svima odgovarati isto sredstvo za njegu kože ili kose. Umjesto pristupa „jedna veličina odgovara svima“, stručnjaci nude nove, inovativne putove da bismo se osjećali i izgledali bolje. Pri tome uzimaju u obzir osobnost, način života, prehrambene navike, emocionalno stanje. Kako te nefizičke aspekte iskoristiti da bismo izgledali bolje?
Plavuša ili crnka?
Zamislimo sljedeću situaciju: već 15 godina idemo u isti frizerski salon i nakon 15 godina bojenja duge kose u svijetle tonove poželimo postati crni i kratkokosi. Pod uvjetom da nas frizerka/frizer dobro poznaje, vjerojatno će nam savjetovati da to ne činimo. Ako bez razgovora pristane, nešto nije u redu. Ili nas ne poznaju ili ih nije briga. Nemoguće je da nas godinama boje u plavo samo zato što smo to tražili, ne uzimajući u obzir našu osobnost, crte lica, način života… Ili je moguće i od frizera ne treba tražiti da poznaju postavke morfopsihologije, alternativne discipline koja pri proučavanju i objašnjavanju osobnosti u obzir uzima oblik i crte lica?
Možda nije presudno za frizera, ali je itekako važno za plastične kirurge. Pune i napućene usnice teško će pristajati introvertiranim osobama, kao i dva broja prevelike grudi. To nadilazi granice morfopsihologije i podrazumijeva mnogo šira psihološka znanja. Liječnik bi ipak trebao imati holistički pristup pacijentu da bi mu mogao predložiti rješenje. Ono se treba slagati s njegovom osobnošću, emocijama, a onda i izgledom. Uostalom, lice je samo točka u kojoj se oslikavaju naše misli i osjećaji.
Emocije i zdravlje
Osim što nas uvjeravaju da ćemo korištenjem neke kreme izgledati bolje, poručuju nam da ćemo se i osjećati bolje. Spominju blagotvoran učinak aromaterapije, svilenkastu kožu meku na dodir, sjaj… Psihodermatologija te slogane ipak uzdiže na višu razinu, pokušavajući rastumačiti kako stanje našeg uma utječe najprije na imunološki sustav, znači zdravlje, a onda i na izgled naše kože. Ta grana dermatologije proučava utjecaj psiholoških čimbenika na nastanak kožnih bolesti, poput psorijaze ili akni, te u liječenju primjenjuje i psihološke i psihijatrijske metode.
Prema istraživanjima, polovica pacijenata koji potraže liječničku pomoć zbog problema s kožom pati i od nekih emocionalnih teškoća. Izgled naše kože, osim o vanjskim faktorima, genetici i načinu prehrane, ovisi i o našem emocionalnom stanju. Psorijazu, na primjer, zovu i bolest stresa iako točan uzrok te bolesti nije poznat – zna se da u njenom nastanku važnu ulogu imaju genetski, imunološki i provocirajući čimbenici. U svakom slučaju, stres usporava liječenje jer tijelo pod stresom luči previše hormona kortizola, a on usporava zacjeljivanje rana. Neovisno o psorijazi, stres isušuje kožu, a taj se proces i te kako ogleda na našem licu koje preuranjeno stari, ogrubljuje i dobiva bore.
Prije posezanja za svemogućim proizvodom, treba naučiti kako se osloboditi stresa. Kad nam to barem donekle uspije, i krema obogaćena vitamina koja odgovara našem tipu kože mogla bi dati rezultate.
Što za lice poručuju nutricionisti?
Znamo da krafne nisu poželjna namirnica na kojoj bi se trebala zasnivati naša prehrana, ali posežemo za njima i mislimo da će 10 trbušnjaka više poništiti njihov učinak. Hoće trenutno, ali znamo li što će biti za 10, 20 godina, pitaju nutrigenomičari?
Nutrigenomika je relativno mlada znanost koja proučava kako prehrana utječe na DNK i kako aktivira gene koji sprječavaju razvoj nekih bolesti i usporavaju starenje. Neke tvari, pokazala su brojna istraživanja, aktiviraju genetske mehanizme koji sprječavaju pojavu bolesti, dakle mogu produljiti i poboljšati život. Neke pak aktiviraju gene koji su krivi za preuranjeno starenje.
Kako to spriječiti? Stručnjaci savjetuju hranu duginih boja. Primjerice crvene i zelene jabuke, plavo i bijelo grožđe, losos… Sve što nas privuče već i izgledom. Pet porcija dnevno pomoći će nam da ojačamo obrambeni sustav. Smanjit će rizik od nastanka nekih karcinoma, dobro će djelovati na srce, pamćenje i izgled. Takva hrana, naime, ima sposobnost isključivanja gena koji oštećujući DNK ubrzavaju starenje, a aktivira gene koji stanicama omogućuju da aktiviraju mehanizme za borbu protiv procesa starenja.
Priključimo li duginim bojama u košarici i svijetle umjesto crnih, najviše ćemo napraviti za svoje blagostanje, a onda i bolji izgled i mlađe lice.
Leave a Reply