Hrana za mozak

Kad ne možemo promijeniti okolnosti zbog kojih posežemo za nezdravom i kaloričnom hranom, možemo barem posegnuti za bademima i crnom čokoladom. Iz osobnog primjera znamo da raspoloženje utječe na prehranu i na izbor namirnica koje želimo na tanjuru. Umjesto da se tome prepuštamo i užasavamo kad stanemo na vagu, bolje je hranom korigirati raspoloženje, usmjeravati radni dan, prilagođavati je aktivnostima. Nije to „zbogom“ lisnatom tijestu s čokoladom i kavi ponekad. No započinjati svaki dan time nije dobar izbor. Potrebna nam je dobra hrana za mozak kako bi uspješno pervladali svakodnevne izazove.

Plan prehrane za radni dan

Ujutro moramo nahraniti mozak kako bismo radni dan ne samo izdržali nego nešto i napravili. Od ukupno unesene energije, mozak iskoristi oko 20% i što ga bolje hranimo, to će on bolje funkcionirati. Masno, slatko pecivo i nekoliko šalica kave s bijelim šećerom nije najbolji recept za to. Da bi radni dan zaista bio radni, potrebna nam je kvalitetna hrana za mozak i prije dolaska kući u popodnevnim satima. Sve što trebamo je plan za radni dan.

Vikendom se, naime, još nekako snalazimo, ali preko tjedna većina nas muku muči što pojesti na poslu. Dostava jednom tjedno, sir i vrhnje dvaput, preskakanje obroka dvaput. Oko podneva pada energija, a onda i učinkovitost. Kad dođemo kući već smo toliko jadni da ne znamo za sebe, a za ukućane ne želimo znati. Ne mora biti tako, pod uvjetom da imamo plan i znamo što organizmu treba. Svaki dio dana ima svoje zakonitosti, a tijelo potrebe. Sve što treba da bi se uskladili su umjerenost i disciplina, kao i za sve ostalo u životu.

Koju hranu mozak treba svakodnevno

Osnovna hrana za mozak uključuje četiri skupine nutrijenata i namirnice bogate njima treba konzumirati svakodnevno.

Glukoza

Glukoza ili jednostavni šećer, jedan od najvažnijih ugljikohidrata, izvor je energije i pokretač moždanih stanica. Da bi razina glukoze u krvi bila stalna, treba konzumirati što više tzv. sporih ugljikohidrata, odnosno namirnica s niskim glikemijskim indeksom. To su cjelovite žitarice i proizvodi koji se na njima zasnivaju, mnoge vrste voće, povrće, grahorice i orašasti plodovi. Šaku badema, lješnjaka i suhe marelice uvijek možemo imati u uredu.

Esencijalne masne kiseline

Esencijalne masne kiseline u lososu, srdelama ili tuni, prava su hrana za mozak. Riba – a na poslu će dobro doći i konzervirana – na nekoliko listova salate i kriška raženog kruha nije prezahtjevna kombinacija.

Aminokiseline

Aminokiseline, sastavni dio proteina, potrebne su za sintezu neurotransmitera. Spomenimo samo serotonin koji utječe na dobro raspoloženje. Ima ih u ribi, mesu, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima. Dva tvrdo kuhana jaja s govedinom iz nedjeljne juhe i još smo jedan dan   riješili.

Vitamini i minerali

Vitamini i minerali iz voća i povrća štite stanice mozga od slobodnih radikala i snažan su antioksidant. Salata od krastavca s jogurtom i začinskim biljem jedna je mogućnost. Rajčica i sir druga.

Ne zaboravimo međuobrok

Svaka druga žena konzumira mali obrok između ručka i večere. Je li to u redu? Posve, kažu nutricionisti. To je i zdrava i dobra navika koja pomaže održati stalni dotok energije pa smanjuje potrebu za grickalicama. Naravno, taj međuobrok ne treba biti kriška torte: kriška tosta s malo sira ili sirnog namaza ili tri, četiri krekera i šaka voća dobar su način da se preživi do večere.