
Sveobuhvatna, ujedinjena teorija, jedna od rijetkih u svijetu koja govori o osjećajima, ugodnim i neugodnim, normalnim i patološkim. Kakav bi bio život kad ljudi ne bi imali osjećaje? Objašnjavajući putove emocionalne inteligencije dr. Zoran Milivojević jasan je i izravan, tako da će njegova knjiga Emocije, u izdanju Mozaika knjiga, mnogima pomoći u prevladavanju neugodnih emocija i nalaženju načina kako pametno uživati u ugodnim emocijama.
Osjećajnost, emotivnost ili afektivnost posebna je dimenzija ljudske egzistencije koja je donedavno prkosila zadovoljavajućoj znanstvenoj i stručnoj konceptualizaciji. Nedostatnost znanstvenih teorija o emocijama u velikom je neskladu s važnošću koju emocije imaju u životu svakog pojedinca, kao i u svim područjima društvenog života.
Da bi se shvatila važnost emocija, dovoljno je zamisliti na što bi sličio život kad ljudi ne bi imali osjećaje. Sve dok čovjek ne razumije svoje osjećaje, neće moći razumjeti samoga sebe ni drugog čovjeka. Zbog toga, krajem drugog tisućljeća, emocije dolaze u središte stručne i socijalne percepcije. To rezultira pojmovima kao što su emocionalna pismenost i emocionalna inteligencija. Iako je knjiga stručna i namijenjena edukaciji edukatora, svakom će čitatelju s odgovarajućim predznanjem omogućiti dobar uvid u najsuvremenije shvaćanje osjećaja. Pridonijet će njihovu boljem i dubljem razumijevanju.
Što su emocije
Jedan od razloga zašto je poglavlje o emocijama slaba točka svakog psihološkog udžbenika jest to što nema stručne suglasnosti o tome što se naziva emocijom. Za jedne je osjećaj samo posebna vrsta svijesti o vlastitom stanju, odnosno poseban doživljaj. Za druge je emocija samo ono što se može objektivizirati i mjeriti, a to je posebna vrsta ponašanja. Treći u svojim laboratorijima traže emocije u neurofiziološkim i biokemijskim procesima. Zbog konceptualne nesuglasnosti o tome što je označeno riječju “emocija” postoje brojne, međusobno suprotstavljene teorije o osjećajima.
U ovoj knjizi nije izložen pregled teorija različitih autora o osjećajima, iako su uvažena njihova otkrića, nego konzistentna teorija emocija, model kružne emocionalne reakcije (KER). Iz nje se izvodi praktična metoda – analiza emocija.








Leave a Reply