Depresija je mnogo više od prolazne tuge – ona utječe na naš cjelokupni život. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine postat će drugi vodeći javnozdravstveni problem na svijetu.
Potpuno je pogrešno depresiju tumačiti kao znak slabosti koja se može prevladati snagom volje. Emocionalne patnje uzrokovane depresijom i te kako su stvarne. Na žalost, to još nije dovoljno osviješćeno pa nije rijetkost da ljudi koji pate od depresije, kao i njihova okolina, ne prepoznaju taj ozbiljan emocionalni poremećaj.
Bolest kao i svaka druga
Prolazna iscrpljenost, osjećaj usamljenosti, tuga – zbog gubitka drage osobe, bolesti ili razvoda – normalna su stanja koja svi katkad prolazimo. Dogodi li se da osjećaji žalosti i tuge ne slabe nego potraju i vraćaju se, mogla bi biti riječ o depresiji.
Depresija, jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice, bolest je kao i svaka druga. Uzroci mogu biti razni: od životnih prekretnica ili životnih stresora, do bioloških i genetskih faktora koji dovode do kemijskih procesa u organizmu, a oni utječu na raspoloženje i proces razmišljanja.
Opasna razmišljanja ”bolje da me nema”
Depresija je poremećaj raspoloženja i uključuje različite oblike, a dovodi do značajne promjene raspoloženja, mišljenja, volje i ponašanja. Neki simptomi su intenzivna tuga, samosažaljenje i plačljivost. Osoba se osjeća potišteno, bezvoljno i bespomoćno, često ima naglašen osjećaj krivnje. Gubi zanimanje za aktivnosti koje su je prije veselile, slabi joj koncentracija, teško donosi i najmanje odluke.
Umor, iscrpljenost i manjak energije mogu rezultirati povlačenjem depresivne osobe iz kruga ljudi u kojem se kreće. Muči je nesanica ili pojačana potreba za snom, apetit se može znatno smanjiti ili pojačati. Često se javlja i osjećaj tjeskobe, zabrinutost da će se dogoditi nešto strašno. Nikako se ne smije zanemariti razmišljanje ”bolje da me nema”. To, naime, može značiti da su već prisutna i suicidalna razmišljanja.
Velika psihološka patnja
Posljedice depresije su velika psihološka patnja, narušen obiteljski život i socijalno funkcioniranje, smanjena radna sposobnost i kvaliteta života.
U slučaju depresije najvažnije je što prije potražiti stručnu pomoć jer se uz pomoć terapijskih postupaka postojeći simptomi mogu otkloniti, osoba ponovno postaje funkcionalna, a istodobno se onemogućava pojava novih epizoda depresije.
Kod lakših i srednje teških oblika depresija uspješni su različiti pravci psihoterapije, a u slučaju teških depresija neizostavni su lijekovi. Vrlo često, liječenje depresije je kombinirano.
Imate li pitanje za mr. Zrinku Zarevski, pošaljite ga na ovu adresu.
Leave a Reply