Danas su sve popularnije knjige iz samopomoći koje kao centralnu poruku nose ideju o važnosti samopohvale i upućivanja pozitivnih poruka sebi. Ipak, pokazalo se da pretjerano i nerealno hvaljenje sebe može blokirati samorazvoj te postupno voditi i u depresiju.
Afirmativne poruke nas ohrabruju, daj nam snagu i energiju da budemo aktivni. Također, osnažuju našu vjeru u sebe. No, važno je biti umjeren u samopohvalama te moći priznati kad smo nešto napravili loše ili krivo.
Prednosti i mane racionalizacije
Svakome se ponekad dogodi da donese neku krivu odluku ili ne pruži svoj maksimum ili jednostvano ne uspije u tome što radi. Tada je važno ne okrivljavati sebe, ne govoriti si da smo loše osobe, da smo nesposobni i slično. No, važno je i ostati realan, odnosno ne ići u pretjerano opravdavanje ishoda koji su se dogodili. Ljudska vrsta ima jedan vrlo koristan obrambeni mehanizam koji nam pomaže u nošenju s raznim oblicima frustracija. Racionalizacija nam omogućava da si objasnimo uzrok ili ishod neke situacije na način na koji nam je lakše nositi se s time. Primjerice, kad nas ne pozovu na razgovor za posao, možemo racionalizati da je to bolje za nas jer je sigurno tim u kojem bismo radili konfliktan ili se mi ne bismo dobro osjećali sa suradnicima. I možda bismo bili u pravu. Takav način razmišljanja ima svojih koristi za naše emocionalno stanje, no u racionalizaciji treba imati mjere i biti svjestan da racionaliziramo.
Realno sagledavanje situacije
Važno je moći realno sagledati situaciju i prihvatiti da smo pogriješili, da u nečemu nismo dobri i slično. Činjenica da nismo super i najbolji u svemu potiče nas na osobni razvoj i napredak. Ako se stalno hvalimo i govorimo si da smo u svemu „naj“, izostaje i mogućnost poboljšanja i napretka te ćemo osjećaj neuspjeha iskusiti svaki put iznova, uvjeravajući se da smo izvrsni. Također, istraživanja su pokazala da se osobe osjećaju lošije nakon pohvale samima sebi za lošu izvedbu. A još se lošije osjećaju ako postoje realni argumenti i dokazi da je njihova izvedba bila loša. Samopohvala koja nema temelje može biti vrlo opasna za nas. Puno je korisnije priznati si da u nečemu nismo dobri, a onda se pohvaliti i ohrabriti na način da mi to možemo savladati i poboljšati.
Konfrontacija sa samim sobom
Teško je priznati samome sebi da nam nešto ne ide i da smo u nečemu loši. Puno je lakše okriviti druge ljude ili okolnosti. No, kako bismo mogli napredovati, važno je konfrontirati sebe sa svojim manama i nedostatcima. Kako bismo si olakšali tu situaciju i smanjili fristraciju koja nam se javlja u takvim situacijama, možemo zamisliti da dajemo povratnu informaciju nekom drugom. Takvo igranje uloga ima dvostruku dobit. S jedne strane ćemo se naučiti davati povratne informacije koje nisu optužujuće i ugrožavajuće. Praveći se da pričamo nekoj drugoj osobi, ipak vodimo računa o svojim osjećajima i davat ćemo konstruktivnu kritiku. S druge strane, bit ćemo iskreni sa samim sobom i moći ćemo se suočiti s činjenicama o sebi s kojima nam je inače teško suočiti se.
Izvor: Emotion
Leave a Reply