Kaže se koliko jezika znaš, toliko vrijediš. Istraživanja nisu išla u tom smjeru, no pokazala su da nas učenje više jezika može štititi od demencije te da na taj način „treniramo“ naš um. Također, učenje više jezika utječe i na našu osobnost i mogućnost izražavanja sebe i svojih emocija.
Dvojezičnost kao obrana od demencije
Istraživanja pokazuju da mehanizam koji omogućuje učenje i korištenje više jezika djeluje kao zaštitnik od demencije i razvoja Alzheimerove bolesti. Pacijenti kojima je dijagnosticirana mogućnost Alzheimerove bolesti iskusili su odgodu od 5 godina u razvoju simptoma poput gubitka pamćenja ako su govorili dva ili više jezika. Dvojezičnost doprinosi kognitivnim rezervama u našem mozgu i na taj način omogućuje da osoba oboljela od Alzheimerove bolesti relativno normalno funkcionira unatoč toj bolesti. No, dvojezičnost pomaže i kod obične demencije koja se u blažim oblicima javlja starenjem te omogućuje starijim osobama da održavaju „svježinu svog uma“.
„Multitasking“ i koncentracija se pojačavaju
Učenje i korištenje više jezika proizvodi dodatnu agilnost našeg uma. Ako smo bilingvalni, oba su nam jezika aktivna u isto vrijeme, neovisno na kojem od njih pričamo ili mislimo. Kad naš mozak koristi jedan jezik, u isto vrijeme se odvija proces kontrole drugog jezika kako se ne bi „umiješao“. Na taj način u isto vrijeme treniramo kako obavljati više zadataka odjednom, ali i kako se koncentrirati na jednu stvar bez da nas nešto drugo ometa. Osobe koje govore više jezika bolje su u „multitaskingu“, ali i u postizanju fokusa na ono što trenutno rade. Kako postajemo stariji, učenje jezika zahtijeva sve više truda. No, on je zaista isplativ. Učenje jezika je način vježbanja proceduralnog pamćenja, primjerice kao što je vožnja biciklom. U dobi od 35 do 40 godina proceduralno pamćenje prirodno slabi. Zato je primjerice u tim godinama teško po prvi puta naučiti skijati ili voziti bicikl. Istraživanja pokazuju da se moždani valovi mijenjaju kako poznavanje novog jezika postaje sve bolje. Učenje takve kompleksne vještine uključuje dio mozga koji je postao „lijen“ i pozitivno djeluje na naš um.
Kako učiti jezike?
Najbolji način da postanemo bilingvalni je da se rodimo u obitelji u kojoj postoji više jezika i kultura. Na taj način djeca uče govoriti na dva jezika u isto vrijeme i oba im postaju materinja. Ne dolazi do zbrke u dječjim glavicama i do miješanja jezika, ali je ipak važno da recimo otac govori s djetetom na jednom, a majka na drugom jeziku cijelo vrijeme. Čak je moguće da ako roditelji međusobno i s ostatkom obitelji govore na trećem jeziku, dijete i taj jezik uspješno savlada. Slučajevi višekulturalnih obitelji su rjeđi. Ono što svakako možemo je poticati dijete na učenje stranog jezika od ranih nogu. Iako je puno teže učiti novi jezik u starijoj dobi, možemo i mi s djetetom učiti novi jezik jer na taj način vježbamo procese u mozgu koji starenjem prirodno opadaju. Za odrasle osobe postoje brojni načini učenja jezika. Neki od njih su putovanje u stranu zemlju, učenje putem besplatnih on-line tečajeva, tečajevi stranih jezika individualni ili grupni. A izuzetno je korisno i gledati strane filmove, slušati pjesme i čitati jednostavne knjige, primjerice za djecu. Važno je zapamtiti da je za učenje jezika najvažnije da ga slušamo po mogućnosti od izvornih govornika i da ga što više koristimo u govoru. Tako da, čak i ako niste u višekulturalnoj obitelji, možete sa svojim djetetom pričati na stranom jeziku te se na taj način uz učenje i zabavljati. Učenje jezika kroz pričanje priča je inače i vrlo efikasna metoda koja se koristi i u školi za strane jezike Čarobna riječ u Zagrebu (www.carobna-rijec.hr). Mališani, kao i malo veći mališani vrlo suvereno progovaraju stranim jezikom uz vrlo zanimljive i kreativne priče koje im pripremaju profesorice škole.
Dvojezičnost nam olakšava povezivanje s drugima
Jezik koji govorimo i kultura iz koje potječemo utječu na naš identitet. Svaki jezik povezan je i s kulturom i mentalitetom naroda koji ga govori. Tako, kad možemo mijenjati jezike, lakše se možemo poistovjeti s osobama druge kulture, ali smo i mi svojim ponašanjem bliži kulturi jezika koji govorimo. Istraživanja pokazuju da ovisno o jeziku na kojem je napisan upitnik koji se ispunjava i o nacionalnosti osobe koja provodi ispitivanje, sudionici izražavaju drugačije stavove. Primjerice, kineski ispitanici su iskazali jače vrijednosti svog naroda kad su odgovarali na engleskom nego na kineskom jeziku. Iz toga je vidljivo da situacija u kojoj koristimo određeni jezik direktno utječe i na naše drugačije ponašanje. Tako možda na francuskom jeziku možemo jasnije i lakše izraziti svoje emocije, a na engleskom jeziku voditi službene razgovore, primjerice za posao. Poznavanje stranog jezika omogućuje nam i da s osobama s kojima jesmo možemo nesmetano razgovarati i zabavljati se, a da nas nitko drugi ne razumije te na taj način u mnoštvu ljudi ostvarujemo svoju intimu. Osim ako još netko ne priča tim jezikom, a mi to ne znamo. Tu nam može dobro doći poznavanje „egzotičnih“ jezika.
Leave a Reply