Kad dođe vrijeme spavanja, često imamo puno pregovora i nagovaranja s našom djecom da to ne bude prekasno i da se držimo nekog ritma. Koliko god to bilo naporno, istraživanja pokazuju da redoviti odlasci na spavanje u isto vrijeme povoljno utječu na razvoj dječjeg mozga te njihove sposobnosti mišljenja.
Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji obuhvatilo je 11 178 djece te su prikupljeni rezultati njihovih navika spavanja u dobi od 3, 5 i 7 godina. Gotovo 20% trogodišnjaka nije imalo redovit raspored odlazaka na spavanje, dok je to bio slučaj za 9,1% petogodišnjaka i 8,2% sedmogodišnjaka. Uočava se velika razlika u neredovitosti odlazaka na spavanje kod najmlađe dobne skupine, trogodišnjaka, u odnosu na ostale, a njima je to najpotrebnije upravo zbog ranog razvoja njihovog mozga i znanstvenih saznanja da su prve tri najvažnije.
Prednosti redovitog odlaska na spavanje
Djeca koja su u dobi od tri godine imala redovito vrijeme odlazaka na spavanje, u dobi od sedam godina postizala su bolje rezultate na testovima čitanja, matematike i snalaženja u prostoru u odnosu na djecu koja su imala neredovito vrijeme odlazaka na spavanje. Najslabije rezultat postizala su djeca koja su kroz cijeli period od treće do sedme godine života imala neredovit obrazac odlazaka na spavanje. Neadekvatan san u djetinjstvu i adolescenciji može imati negativan utjecaj na akademsko postignuće i na generalno zdravlje djece. Istraživanje je pokazalo da odlazak na spavanje vrlo rano ili vrlo kasno nije povezan s kasnijim postignućima na provedenim testovima dokle god su ti odlasci na spavanje redoviti, odnosno u isto vrijeme. Stoga, čak i malo kasniji odlazak na spavanje, ali svaki dan u isto vrijeme je dobra preporuka za sve roditelje koji muku muče s odlascima na spavanje.
Što se događa u mozgu?
Neredovit odlazak na spavanje može imati negativan utjecaj na razvoj djetetovih kognitivnih sposobnosti jer narušava prirodni biološki ritam djetetovog organizma. Također, može se dogoditi da ta djeca imaju nedovoljno sna što utječe na plastičnost mozga – promjene u sinapsama stanica u mozgu i neurološkim putovima. A upravo je predškolska dob, dob ranog razvoja djece, ključna za razvoj mozga i maksimum njegovih kapaciteta. Prethodna istraživanja su se najviše fokusirala na količinu sna koja je potrebna djeci za normalan razvoj, no pokazalo se da presudan utjecaj ima održavanje biološkog ritma konstantnim i uravnoteženim. Neredovito spavanje i nedovoljno sna utječu različitim mehanizmima na razvoj mozga, no kombinacija i jednog i drugog predstavlja iznimno velik rizik za razvoj dječjeg mozga u toj najranijoj dobi.
Najbolje je u što ranijoj dobi uspostaviti redovite odlaske na spavanje kako bi djeca stekla određenu rutinu i ritam te na taj način osigurala dovoljno sna i pravilan biološki ritam što je neophodno za razvoj njihovog mozga. Kako bi se lakše stekla navika odlazaka na spavanje u isto vrijeme, preporuča se rutina od 15 minuta uspavljivanja kada roditelji s djecom rade nešto što im je omiljeno, a što ujedno ide i na smanjenje aktivnosti i polagani prelazak iz aktivnog u pasivno stanje te potom u san. Djeca u dobi od 3-4 godine imaju potrebu za 11 do 13 sati sna tokom jednog dana uključujući i dnevna spavanja, dok starija djeca do kraja osnovne škole imaju potrebu za 10 sati sna dnevno. Naravno, količina sna je individualna potreba svakog djeteta, ali je važno uspostaviti određeni ritam i ne odstupati od njega niti za vrijeme vikenda ili školskih praznika više od jednoga sata.
Izvor: Journal of Epidemiology & Community Health
Leave a Reply