Ali i mi odrasli tek u svoje slobodno vrijeme imamo mogućnost ponašati se u skladu sa svojim željama i potrebama. Upravo iz tog nam je razloga slobodno vrijeme psihološki potrebno – da ne zaboravimo biti ono što jesmo.
U slobodno vrijeme možemo se ponašati potrošački ili aktivno, stvaralački. U potrošačkom načinu dominira zabava, konzumerizam, ne razvijamo se emocionalno ni stvaralački, a nakon svega se osjećamo isprazno. Primjeri takvog ponašanja su ležanje ispred TV-a, igranje igrica na kompjuteru, ali i druženje s ljudima koji nam ne odgovaraju, samo zato da ne budemo sami. Danas je i slobodnim vremenom zavladalo potrošačko društvo pa ga često provodimo u shopping centrima. Sve smo manje organizatori svog slobodnog vremena, a sve više puki potrošači različitih vrsta zabave, kupovine i slično.
Kod stvaralačkog ponašanja stvaramo djela i razvijamo sebe. To može biti kićenje bora sa svojim djetetom, oslikavanje ukrasnog predmeta ili pak kuhanje ručka. Aktivan odmor može biti bavljenje sportom, šetnja, čitanje. U tim je situacijama potrebno uložiti dodatni napor pa se za vrijeme takvih aktivnosti i nakon njih osjećamo ispunjeno, zadovoljno, bliže sebi samima. Slobodno vrijeme dobro je koristiti za kreativno izražavanje, posebno ako imamo dosadan i jednoličan posao.

Način provođenja slobodnog vremena ovisi i o tome kakav je naš posao. Ukoliko radimo težak fizički posao, u slobodno vrijeme nam je potreban fizički odmor – ležanje i odmaranje. Međutim, većina je današnjih poslova fizički nezahtjevna, ali je psihički stresna. Sjedimo ili stojimo mnogo više nego ikada ranije u povijesti, pa nam je u slobodno vrijeme potrebna tjelesna aktivnost, gibanje, a ne mirovanje. Iz tog razloga mnogi od nas uživaju u radu u vrtu ili se opuštaju u teretanama i fitness centrima.
Vrijeme je da već danas razmislimo o načinu na koji provodimo svoje dragocjeno slobodno vrijeme i da u tim trenucima nastojimo biti ono što mi jesmo. I zato se već danas zapitaj









Leave a Reply