Uoči sastanka, intervjua za posao ili testa mnogi ljudi osjete kratkotrajnu anksioznost. No počne li tjeskoba upravljati našim životom, riječ je o anksioznim poremećajima.
Anksioznost, dakako, ne možemo ukloniti iz života, ali možemo naučiti kako je kontrolirati. Da bismo u tome uspjeli, nužno je opustiti se i znati kako skrenuti misli s problema koji nas muči. Kad se ipak dogodi da anksiozne smetnje ometaju normalno funkcioniranje, svakako je poželjno potražiti pomoć stručnjaka.
Najčešći psihički poremećaj
Kad smo pod stresom, kad se brinemo, često nas preplavljuje tjeskoba, neugodna kombinacija raznih emocija poput nemira, strepnje, straha. Ipak, u određenom intenzitetu anksioznost je normalna pojava kad se nađemo u opasnim situacijama – tada se u našem tijelu ubrzavaju svi procesi i omogućuju nam da brže reagiramo. Zato i kažemo da anksioznost ima signalnu ili adaptivnu – prilagodbenu funkciju. Većina je ljudi anksiozna prije događaja koji su im važni, poput poslovnih sastanaka, testova, ispita, razgovora za novi posao. Osjećati se anksiozno u takvim situacijama je adekvatno, to obično traje kratko traje i dio je svakodnevnog funkcioniranja.
No, kada tjeskoba i strahovi počnu upravljati nečijim životom, kada opterećuju obiteljski, poslovni i društveni život, govorimo o anksioznim poremećajima. To su ujedno najčešći psihički poremećaji, a razvijaju se tijekom adolescencije ili ranog odraslog doba.
Problemi sa spavanjem, disanjem…
Neki psihološki simptomi anksioznosti su: osjećaj napetosti ili nemira, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, smetnje spavanja (teško usnivanje, često buđenje, ružni snovi), pretjerana plašljivost i strepnja, oslabljeno pamćenje, nerijetko zbog oslabljene pažnje i koncentracije.
Anksiozne osobe često su nesigurne u sebe, sklone zamišljanju najgorih scenarija. Također, mogu biti perfekcionisti koji pogrešno procjenjuju svoje sposobnosti pa se podcjenjuju i sami sebe sabotiraju. Dakako, tjeskoba izaziva i tjelesne reakcije: lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, stegnutosti u prsima, teškoće pri gutanju, bol u trbuhu…
Prvi je korak prepoznati problem i pronaći motivaciju da potražite pomoć. Ako je riječ o nižem intenzitetu anksioznosti, vrlo korisna može biti neka od brojnih vježbi opuštanja, šetnja prirodom ili možda joga. Ako je pak anksioznost svakodnevna pojava i narušava kvalitetu života, ne bi trebalo biti dvojbe o razgovoru sa stručnjakom. Najlošije bi bilo ne poduzeti ništa.
Autorica: mr. Zrinka Zarevski, klinički psiholog
Imate li dodatnih pitanja, pišite nam na ovu adresu.
Leave a Reply