Zvuči pomalo paradoksalno, no zaboravljanje nekih informacija nam omogućuje da pamtimo nove. Sve nepotrebne informacije popunjavaju naše kapacitete za pohranu važnih informacija. Problem nastaje kad zaboravimo nešto što nismo trebali zaboraviti.
Koliko god nam bilo frustrirajuće kad se ne možemo sjetiti odgovora na kvizu, a sigurni smo da smo to nekad znali, zaboravljanje nije „greška“ u pamćenju, već način na koji pamćenje funkcionira. Neke informacije nikada ni ne pohranimo u dugoročno pamćenje te ih se kroz neko vrijeme ne možemo sjetiti. Neke informacije koje smo pohranili, ali ih nismo dugo koristili, jednostavno postanu nedostupne, zaboravimo ih. Ipak, istraživanja su pokazala da kad ponovno učimo takve podatke koje smo jednom pohranili, učenje traje puno kraće jer ih ne učimo u potpunosti iz početka.
Kako doskočiti zaboravljanju?
Ne kaže se bez razloga da pametni ljudi pišu. No, pisanje nam ne omogućuje samo da ne zaboravimo, osim ako izgubimo papir ili zaboravimo gdje smo zapisali. Omogućuje nam i manju potrošnju energije, manje stresa i smanjenje umora na kraju dana. Kad ne zapišemo, već pamtimo što sve želimo i trebamo učiniti, naš nesvjesni um te informacije konstantno ponavlja i to nam troši jako puno energije. Dakle, tokom cijelog vremena dok ne obavimo planiranu aktivnost, u glavi nam se konstantno ponavlja što sve moramo. To nam uzima i određeni kapacitet naše radne memorije te se slabije možemo koncentrirati i pamtiti ono što upravo svjesno radimo. Čak i kada imamo vrlo sofisticirane mehanizme zapamćivanja svih naših obaveza, dokle god nesvjesno razmišljamo o njima te ih nismo pohranili u dugoročnu memoriju, to nam troši potrebnu energiju i smanjuje trenutne kapacitete svjesnog uma. Naravno da i zapisivanje ima svojih nedostataka. Važno je dobro organizirati kako i gdje zapisujemo tako da se u svojim bilješkama možemo snaći i da u svakom trenutku znamo gdje smo to zapisali. Bilješke, planer, podsjetnik i slično treba uvijek biti na istom mjestu. Druga ključna stvar je da to mjesto bude vidljivo kako ne bismo zaboravili na neku obavezu koju smo zapisali. Također, potrebno je u naviku dovesti povremeno provjeravanje planera i bilješki kako bismo znali na vrijeme za predtojeću obavezu.
A što ako nam pisanje nije opcija?
Ima ljudi koji su u velikom otporu prema popisima i planerima. Svatko ima svoje razloge i ima na njih potpuno pravo. Postoji metoda i za ljude koji ne žele pisati, a to su mnemotehnike. Rekli smo da se ono što pamtimo konstantno ponavlja u našem nesvjesnom umu. Ponavlja se jer je to način na koji naša radna memorija pamti. No, kad nešto pohranimo u dugoročnu memoriju, nema potrebe za konstantnim ponavljanjem. Dokle god te informacije trebamo i povremeno ih koristimo, mi ćemo ih znati. Kad ih prestanemo koristiti, kroz neko ćemo ih vrijeme zaboraviti. Dakle, potrebno je zaista zapamtiti svoje obaveze, naučiti ih. Tu nam mogu pomoći razne mnemotehnike, odnosno dobra organizacija sadržaja i njegovo povezivanje s već postojećim informacijama. Primjerice, umjesto da pišemo popis za trgovinu, možemo hodati trgovinom od police do police i dosjećati se treba li nam što s te police,a prethodno smo kod kuće provjerili što nam sve nedostaje. Pamćenje informacija na način da ih se kasnije možemo dosjetiti uz neki podražaj ili trag izvana (mlijeko na polici), puno je brže i lakše nego da moramo naučiti popis namirnica tako da ga možemo izreći napamet. Ako se odlučimo za ovu drugu metodu pamćenja, bez dosjećanja uz trag, možemo koristiti asocijacije, neke logičke strukture, izgled nama poznatih prostora i slično. Primjerice, kad želimo zapamtiti popis namirnica za kupovinu, možemo svaku namirnicu povezati s nekim komadom namještaja u našoj kući. Kad dođemo u trgovini samo se prošećemo u mislima po kući i vidimo da smo na stol stavili mlijeko, na krevetu su pivo i grickalice, u kuhinji se nalazi meso i slično. Kod pamćenja puno pomažu bizarne asocijacije jer neobično ostavlja jak utisak u našem pamćenju.
U buduće, kad se nečega nećete moći sjetiti, ne očajavajte, to znači da se vaš um brine za kapacitete vašeg pamćenja. A ako je ta informacija bila jako važna, sjetite se koristiti neku od predloženih tehnika pamćenja za buduće situacije.
Leave a Reply