Okruženi smo mnogim „napastima“ kojima često ne možemo odoljeti. Ne mora se nužno raditi o raznim opijatima, već i hrana ili primjerice kupovina mogu biti toliko privlačni, a u isto vrijeme iracionalni te nam u biti štete. Koliko zaista imamo samokontrole i kako si pomoći?
Psihologinja Sunčana Rokvić nam je samokontrolu definirala kao moć nad izborom vlastitog ponašanja. „Kad imamo samokontrolu možemo se othrvati nekim našim porivima koji nam čine loše i nakon kojih se osjećamo nesretno. Kad god ne uspijevamo odoljeti nekom porivu, u podlozi se krije neka emocionalna teškoća koju je potrebno otkriti, izvući na površinu i razriješiti ju. Na taj način postajemo slobodni i svjesno, svojom voljom idemo kroz život i odabiremo što, kako i koliko.“
Test samokontrole
Razmislite koliko se često pitate gdje je nestalo vrijeme?
Koliko često ste pod stresom?
Jeste li za druge otvorena knjiga?
Koliko vas drugi ljudi često iskorištavaju?
Koliko često pojedete više no što stane u vas?
Koliko se često osjećate nemirno i želite pobjeći iz svoje kože?
Koliko često uživate u bezopasnom flertu?
Koliko često prepuštate život sudbini?
Koliko često ste mrzovolji?
Živite li više u sadašnjosti nego u budućnosti?
Odgovorite na ovih deset pitanja koristeći ocjene od 1 do 4. Ocjenu jedan dajte onim tvrdnjama na koje je vaš odgovor nikada, ocjenu 2 kada je vaš odgovor rijetko, ocjenu 3 kada je vaš odgovor ponekad, a ocjenu 4 kada je vaš odgovor uvijek. Na kraju zbrojite ocjene na svim pitanjima. Ako je vaš ukupni rezultat manji od 15, vrlo ste dobri u samokontroli i povremeno se „pustite s uzice“. To je vrlo zdrav pristup i daje nam prostora za svjesno prepuštanje malim užitcima, ali kontrola i dalje ostaje u našim rukama. Što se vaš rezultat više približava broju 40, to ste skloniji hedonističkom načinu života. No, taj hedonizam nerijetko završava žaljenjem, strogim dijetama i sličnim „mučenjima“ našeg tijela i psihe.
Vježbanjem jačamo samokontrolu
Koliko god bili čvrsti i odlučni, često se nađemo u situaciji da nam je najteže odoljeti upravo iskušenju, koje god ono bilo. „Samokontrola funkcionira poput mišića: što ju više vježbamo i prakticiramo, to ona postaje snažnija“, rekla nam je psihologinja Rokvić. Za početak je dobro znati koje su naše male slabosti, čemu ne možemo odoljeti. „Stroge restrikcije imaju kontra efekt, izdržimo neko vrijeme i na kraju popustimo te nadoknadimo to od čega smo se suzdržavali i to s kamatama“, dodaje psihologinja Rokvić. Kako ne bismo popustili takvom pritisku, a svaki pritisak se negdje mora odraziti, dobro je imati kontrolu na način da si dopuštamo ono što želimo u manjim količinama. Također, važno je preispitati sebe. Što nam to pruža? Koje potrebe nam zadovoljava? Koje emocije se javljaju prije, a koje poslije odoljevanja i popuštanja našim slabostima? U pozadini se kriju neke sasvim druge potrebe te smo te primarne potrebe naučili zadovoljavati kroz neke druge „užitke“ jer nam one primarne nisu bile zadovoljene. Sad se, kao odrasli ljudi, možemo vratiti na te početne potrebe i ispuniti si ih sami. Pružiti si ljubav, podršku, razumijevanje koje smo tražili od roditelja i okoline, a nismo dobivali. Možemo biti u emocijama i učiti se kako s njima izaći na kraj, ne potiskivati ih. Na taj način se oslobađamo i vraćamo svoju samokontrolu, preuzimamo moć nad sobom i svojim osjećajima, potrebama i zadovoljenjem istih.
Leave a Reply