U posljednje vrijeme imam dosta upita o ispravljanju izgovora kod odraslih. Sve zanima je li to uopće moguće. Naravno da jest, no treba računati s tim da se trajanje terapije izgovora kod odraslih udvostručuje u odnosu na djecu.
Što to znači u praksi? To znači da, ako je norma (po Vuletiću, 1990.) za glas r 35 logopedskih terapija za djecu, odrasloj bi osobi trebalo sigurno 70 terapija. No, u svakom slučaju, izgovor je moguće ispraviti, uz redovite dolaske i vježbanje kod kuće.
Pogrešan položaj jezika
Dvije najčešće poteškoće u izgovoru odraslih su sigmatizam i rotacizam.
Prema Vuletiću (1975.), sigmatizam se kod odraslih najviše očituje u obliku interdentalnih i addentalnih distorzija. To zapravo znači da je jezik vani, odnosno da se izgovor glasova s, z, c, š, ž, č, ć, đ i dž ostvaruje tako da se vrh jezika smjesti između gornjih i donjih sjekutića, a na jeziku nema žlijeba pa se zračna struja rasipa cijelom površinom jezika. Postoje mnoge vrste sigmatizma, no zapravo je uvijek riječ o pogrešnom položaju jezika.
Najčešća i najčujnija poteškoća u izgovoru kod odraslih je famozni glas r i tada govorimo o rotacizmu. Kod odraslih se najčešće manifestira u obliku nedovoljno vibrantnog r. Naime, u normalnom, tečnom govoru sonant r ima jednu do tri vibracije – u konsonantskom položaju ima jednu, a u vokalskom do tri. Međutim, ako vibracije posve izostanu i ostane samo jedan dodir, takav će rotacizam biti zamjetljiv u svim položajima te može sličiti supstituciji glasom l. Nadalje, kod odraslih se može javiti bilabijalni (dvousneni) rotacizam, kad se glas r ostvaruje vibriranjem usana, a ne vrškom jezika. Onaj nama, recimo, najzvučniji i najčešći bio bi dorzalni (hrpteni), gdje se vibracije ostvaruju na hrptu jezika i guturalni (grleni), gdje se vibrira iza hrpta jezika prema njegovu korijenu.
Nerazumljivi brzopletaši
Da se ne bismo orijentirali samo na izgovor glasova, važno je napomenuti da je vrlo česta poteškoća u govoru odraslih brzopletost koja se može javiti udružena s elementima mucanja. Tu je vrlo važno usmjeriti osobu da sebe “čuje”. Što sad to znači?
To znači da mnogi brzopletaši sebe ne čuju, odnosno ne čuju svoj izrazito brz govor. Ne čuju kako “gutaju” ne samo glasove nego i cijele slogove. Spajaju dijelove jedne riječi s drugom te tako postaju izrazito nerazumljivi. Tada je potrebno osvijestiti problem i snimiti ih, tako da se mogu čuti i identificirati sa svojim govorom. Tu je potrebno uključiti i vježbe disanja i opuštanja. U terapiji se primjenjuju tehnike vježbi disanja, opuštanja i rad na aparatu Behringer (DAF efekt, tj. govor s odgodom).
Dakle, terapija govora kad je riječ o odraslim osobama može biti vrlo uspješna. S jedne je strane, istina, potreban veći angažman i više vremena nego kad je riječ o djeci, no odrasli dolaze sami, bez nagovora i žele ispraviti govornu poteškoću. Znaju zašto su došli pa će i rezultati biti dosta dobri, sigurno u prva tri mjeseca terapije.
Više informacija na logoped.hr.
Imate li dodatnih pitanja za mr. sc. Natašu Šunić, pišite nam na ovu adresu.
Leave a Reply