Zdravlje, posao i financijska situacija najčešći su uzroci stresa. Umjesto da se samo borimo sa stresom, bolje je biti proaktivan, utjecati koliko god možemo na ono što ga izaziva.
Što financijski stres dulje traje, dakle što dulje imamo novčanih problema koje ne uspijevamo riješiti, to su veći izgledi da će izazvati i zdravstvene smetnje. Od napada anksioznosti, lupanja srca, teškoća sa spavanjem, depresije… baš kao i svaki drugi stres. Nema razloga da to dopustimo. Za početak, treba se financijski opismeniti. Nije nužno biti pismen na razini eseja, ali „ije“, „je“, „č“, „ć“, veliko i malo slovo – dakle elementarna financijska pismenost preduvjet je da bi se upravljalo novcem.
Prema definiciji, biti financijski pismen znači raspolagati znanjem i vještinama koji nam omogućuju učinkovito odlučivanje o financijskim pitanjima. Naravno, raspon seže od funkcionalne do znanstvene, kao i u slučaju „obične“ pismenosti. Tako financijski vrlo pismene osobe znaju prepoznati financijske mogućnosti, argumentirano razgovaraju o novcu i ulaganjima, planiraju budućnost s obzirom na prihode i rashode. Dobro su obaviještene i shvaćaju ekonomsku situaciju na globalnoj i lokalnoj razini. Mnogi će nakon glokalne razine odmahnuti rukom, no ovaj se put moramo vratiti korak natrag – „planiraju budućnost s obzirom na prihode i rashode“.
Naoružani informacijama
Riječ je o osobnoj budućnosti i osobnim financijama, od kojih ne možemo pobjeći. O našim odlukama i načinima na koji upravljamo novcem, neovisno u kojem obliku. Ako ne znamo koliko i na što trošimo, nećemo imati čime upravljati. Samo se pismeni i informirani, uostalom, možemo nositi i s financijskim institucijama, na što stalno upozoravaju i Svjetska banka i Ujedinjeni narodi, tražeći poboljšanje financijskog obrazovanja i financijske pismenosti.
U Hrvatskoj, pri Ministarstvu financija, postoji Odjel za nadzor financijskih institucija i financijsku pismenost, a u pripremi je i prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača, kao i izrada prijedloga nacionalnog programa financijskog obrazovanja. Nakon tih i mjera koje poduzimaju udruge potrošača, banke, mediji… trebali bi biti bolji i rezultati istraživanja o poznavanju bankarskih pojmova i o upravljanju kućnim financijama.
Istraživanja: neznanje o osnovnim pojmovima
Prema sadašnjim podacima, previše klijenata banaka ne zna što su kamatne stope na kredite ili štedne depozite, nije čulo za „crnu listu“ ili HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima). Prema anketi GfK iz 2008., čak 53 posto ispitanika nije vodilo kućni proračun i nije pratilo zajedničke troškove kućanstva. Od preostalih 47 posto ispitanih, 69 posto zajedničke troškove pratilo je na papiru, a samo 6 posto koristilo je neki računalni program. To nas, u prosjeku, svrstava u financijski skromno pismene.
Zato, dok se državne i ostale institucije tim pitanjem ne pozabave sustavno i ozbiljnije, prema svjetskim i standardima Europske unije, moramo sami ovladati osnovama financijske pismenosti i discipline te ih prenijeti na djecu, ukućane, prijatelje… Naše su financije ipak naša briga.
Kako se financijski opismeniti?
Ne treba gasiti televizor ili preskakati novinske stranice kad čujemo i vidimo riječi: kredit, glavnica, kamata, hipoteka, minus na računu, mirovinski stup, žiro-račun, trajni nalog, ulaganje u obrazovanje, izvješće s burze, bruto domaći proizvod, fiskalna politika, vanjski dug, unutarnji dug, nelikvidnost… Bolje je poslušati, pročitati i potražiti dodatne informacije o onome što nismo razumjeli. Financijska pismenost, kao i informatička, nisu nešto što nas se ne tiče. Moguće je da nas to previše ne zanima, da nas zamara, ali to nije opravdanje da zatvorimo oči i uši, jer nas se i te kako tiče.
Informiranje o ekonomskim pojmovima koji nas se izravno tiču, poput mirovinskih stupova, ulaganja u fondove, osiguranja… veoma je važno. Ne trebamo sve naučiti napamet i ne trebamo to napraviti odmah: pojam tjedno bit će sasvim dovoljno. Udruge potrošača, besplatni telefoni za korisnike bankarskih ili usluga osiguranja, leasinga…, forumi, društvene mreži i prijatelji dobar su način za razmjenu iskustava, pitanja, informacija.
Ne smijemo se bojati bankara i postavljanja pitanja, strahujući da ćemo ispasti glupi. Možemo biti samo neinformirani. Uostalom, onaj tko nam nešto želi prodati dužan nam je dati informacije/uvjete o proizvodima koji nas zanimaju ili nam trebaju. Zapišimo što nam govore, zatražimo da nam to pošalju poštom ili e-poštom, analizirajmo, pitajmo opet. Odluka o izboru financijske usluge može uslijediti tek kad smo svjesni i mogućnosti i rizika.
Internet je riznica pomagala za upravljanje novcem – od osobnih financija, izračuna kamatnih stopa, proračuna, igara koje imaju veze s novcem. Iskoristimo ga i za to, a ne samo za surfanje.
Leave a Reply